Alergija – uzrok i načini liječenja

Alergija je nepravilno funkcioniranje imunog sistema.Organizam alergične osobe burno reagira na neke tvari iz našeg prirodnog okruženja koje inače nisu štetne.

Takve tvari se nazivaju “alergenima”.
Reakcija na alergene obično stvara upalu koja uzrokuje različite simptome, kao što je peludna groznica, ekcem, astma i mnoge druge.

Simptomi alergijske reakcije

Simptomi alergijske reakcije ovise o tome, na kakav način alergen ulazi u tijelo. Na primjer, pelud, koja se udiše kroz nos, obično uzrokuje simptome u nosu, očima, sinusima i grlu.

Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis, ili peludna groznica.
S druge strane, alergija na hranu najčešće uzrokuje probleme u stomaku i crijevima.
Alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela.
Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do teških i po život opasnih. Oni se mogu podijeliti ovisno o tome, na koje organe utječu. To su:
• Koža: koprivnjača, ekcem i otekline lica
• Dišne putove: nos (peludna groznica), grlo (otekline), pluća (kašalj, teško disanje, bronhospazm)
• Gastrointestinalni sistem: mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev
• Srčano-žilni sustav: osjećaj malaksalosti, slabost, bljedilo, nesvjestica

Simptomi alergije mogu biti lokalni – na primjer, otekline uzrokovane ubodom pčele, ili opći (proširene po cijelom tijelu).
Anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne putove i/ili srčano-žilni sustav, kožu i/ili gastrointestinalni trakt.

Najčešći alergeni

Alergeni su tvari, koje mogu izazvati alergiju, ali inače nisu štetni za čovjeka. Najčešći alergeni su:
• grinje
• pelud
• mačke i druge životinje, na primjer, psi, konji, zečevi i svinje
• hrana, kao što su kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko i plodovi mora
• ubodi insekata
• lijekovi
• plijesan
• lateks
Alergeni, koji se prenose zrakom, su grinje, pelud, spore plijesni, dlake mačaka i psa. Udisanje ili dodir s takvim alergenom izazva osip, naticanje očiju, peludnu groznicu ili astmu. Takvi alergeni vrlo rijetko izazivaju anafilaksiju. 
Prehrambeni alergeni unose se sa hranom. Bilo koja vrsta hrane može izazvati alergijsku reakciju. Najčešći prehrambeni alergeni su jaja, kravlje mlijeko, kikiriki, soja, pšenica, sjemenke, riba i školjke.

Liječenje alergijskih bolesti

Liječenje alergijskih bolesti sastoji se od četiri međusobno povezana elementa: edukacije bolesnika, izbjegavanja alergena, suzbijanja simptoma adekvatnim lijekovima te imunoterapije u pojedinim oblicima alergijskih bolesti.
Edukacija bolesnika u slučaju alergijske bolesti je, kao i cjelokupno liječenje, kontinuirani proces. Nakon postavljanja dijagnoze alergijske bolesti bolesniku je nužno objasniti na jednostavan, razumljiv način o kakvoj se bolesti radi, koje tegobe može očekivati, koliko traje bolest i kako se provodi liječenje. Osim razgovora s liječnikom prilikom prvih i kontrolnih pregleda, edukacija se provodi i putem odgovarajuće literature, putem emisija na televiziji i radiju te sve više putem specijaliziranih internetskih portala. U pojedinim zdravstvenim ustanovama organiziraju se i edukacije za pojedine skupine bolesnika (npr. škola za astmu)
Kad se postavi dijagnoza alergijske bolesti i identificira jedan ili više alergena, najvažnija mjera liječenja je izbjegavanje alergena. I dok u slučajevima preosjetljivosti na kontaktne alergene, hranu ili lijekove to može biti relativno jednostavno, puno su veći problem inhalacijski alergeni.

Suzbijanje simptoma odgovarajućim lijekovima

U kontroli alergijske bolesti respiratornog sustava upotrebljavaju se različite skupine lijekova:

• kortikosteroidi su najučinkovitiji protuupalni lijekovi koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome alergijske bolesti. Postoje u obliku za intranazalnu upotrebu, u obliku inhalacijskih kortikosteroida za donje dišne puteve i u obliku tableta ili pripravaka za parenteralnu upotrebu – kod težih oblika bolesti. Budući da su za uspješnu kontrolu bolesti najčešće dostatni u niskim dozama kao npr. pumpice za intranazalnu primjenu i pumpice za aplikaciju lijeka u donje dišne putove, u ovim se oblicima obično koriste za dugotrajnu profilasku, bez sistemskih nuspojava – bez izazivanja štetnih posljedica za bolesnika. Kortikosteroidi se mogu koristiti i u svim drugim oblicima alergijskih bolesti, pretežno za teže oblike bolesti. Propisuju se samostalno ili u kombinaciji s ostalim skupinama lijekova. Samo iznimno, u teškim oblicima bolesti i obično kroz kraće vrijeme, primjenjuju se u obliku tableta ili parenteralno (visoke doze).

• antihistaminici su najprepisivaniji lijekovi za simptome alergijskog rinitisa, konjunktivitisa i urtikariju. Obično se prepisuju u tabletama, kapima ili sirupima, rjeđe lokalno (u obliku spreja za nos ili kapljica za oči). Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi, bez nuspojava, koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti, osobito ako ih se počne uzimati prije nastupa tegoba

• antileukotrieni – skupina protuupalnih lijekova koji se koriste za kontrolu alergijske bolesti respiratornog sustava, samostalno (u blažim stupnjevima) ili kao dodatak drugim lijekovima (obično kortikosteroidima) u umjerenim ili težim stupnjevima bolesti